Direktorica MMF-a: Hrvatski rast među najvišima u Europi
Hrvatska se snažno razvija, s rastom među najvišima u EU-u, rekla je glavna direktorica MMF-a Kristalina Georgieva na konferenciji Hrvatske narodne banke (HNB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Rast i otpornost zemalja srednje, istočne i jugoistočne Europe (CESEE) u fragmentiranom svijetu.
Dvodnevna konferencija održava se u Dubrovniku.
Hrvatska se
snažno se razvija, rast je među najvišima u EU", rekla je Georgieva i
iznijela tri prioriteta za zemlje srednje, istočne i jugoistočne Europe.
-
Kao prvo, makroekonomska stabilnost je sidro u u vremenu neizvjesnosti.
Drugo, države imaju ogroman potencijal provedbe reformi koje će uvećati
mogućnost rasta. Uoči konferencije objavili smo studiju koja pokazuje
da reforme u regiji mogu srednjoročno potaknuti rast BDP-a za sedam
posto, a na zapadnom Balkanu čak i više, za devet posto. Dakle, uvedite
red u svoju kuću!, poručila je Georgieva.
Kao treći prioritet istaknula je ekonomske integracije, kao ključ uspjeha za manje otvorene ekonomije
-
Značaj Europske unije za zemlje članice i zemlje koje to žele biti
veliki je izvor snage. U proteklom desetljeću razvitak jedinstvenog
tržišta je posustao, no ukazujemo na veliku mogućnost rasta u EU samo
dovršetkom tog projekta jedinstvenog tržišta. Zemlje srednje, istočne i
jugoistočne Europe mogu biti vrlo glasni zagovaratelji proširenja tog
projekta. To bi bilo odlično za Europu i za svijet, poručila je
Georgieva.
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić istaknuo
je kako se na konferenciji razgovara o izazovima novih geopolitičkih
uvjeta i fragmentiranog svijeta te mogućnostima za Europu, a posebno za
zemlje srednje, istočne i jugoistočne Europe.
- Možda je dobro da
konferenciju održavamo u Dubrovniku, koji je primjer kako se mala
ekonomija stotinama godina nosila s fragmentiranim svijetom, između
velikih sila Otomanskog carstva i Venecije, tako da je uspostavila dobre
trgovinske odnose sa svima i osigurala pristup svim tržištima, a
počivala je na dobrim standardima, vladavini prava i otvorenosti. To su
principi iz prošlosti koje nas uče za sadašnjost i na njima moramo
inzistirati kao Europa, a posebno male otvorene ekonomije srednje,
istočne i jugoistočne Europe. Naša je prilika za rast u otvorenosti i
sustavu koji se temelji na pravilima, standardima i multilateralnoj
kooperaciji, rekao je Vujčić.
Citirao je izjavu Jeana Monneta kako će Europa biti zbroj rješenja prihvaćenih u krizama.
-
Ova kriza Europi otvara nove perspektive. Kapital se u Europu počeo
prilijevati jer se nije odmaknula od standarda demokracije, vladavine
prava i multilateralnosti. Na tim vrijednostima moramo opstajati, rekao
je Vujčić.
Konferencija u Dubrovniku okupila je vodeće
predstavnike međunarodnih institucija, središnjih banaka, vlada,
akademske zajednice i poslovnog sektora. Program obuhvaća okrugle
stolove i panel rasprave o makroekonomskim politikama, ulozi zemalja
srednje, istočne i jugoistočne Europe u jedinstvenom tržištu, izazovima
fragmentacije te prioritetima strukturnih reformi kao i posebna
obraćanja visokih dužnosnika i prateće društvene događaje.
-
Kad je o trgovini riječ, primjećujemo napetosti na tržištu. Pitali smo
tvrtke koje izvoze u ostale zemlje Europske unije susreću li se pritom
sa zaprekama i 60 posto njih odgovorilo je potvrdno. To se ne bi smjelo
događati, rekla je Debora Revoltella, direktorica Odjela za ekonomske analize Europske investicijske banke.
U
vremenu kad ima ulogu moćne sile između Sjedinjenih Američkih Država i
Kine, Europska unija mora se posvetiti jačanju ekonomije.
- Već se desetljećima borimo s poprilično usporenim
rastom produktivnosti. Ono što zaista trebamo napraviti jest pokrenuti
inovacije, jer i druge zemlje, ovisno o veličini vlastite ekonomije, već
ulažu više u istraživanja i inovacije, stoga moramo ostati ukorak s
takvim razvojem, kazao je Valdis Dombrovskis, povjerenik Europske komisije za gospodarstvo.
Zelena
tranzicija, digitalna ekonomija, visoke cijene energenata, starenje
stanovništva - popis izazova dugačak je, a potreba za promjenama u
načinu upravljanja unutar Europske unije sve je češća tema na ovakvim
konferencijama.
- U toj situaciji u kojoj smo, ja mislim da se još
više osjeća da unutar Europe procesi traju predugo. Procesi odlučivanja,
procesi da se neka strategija usvoji, a pogotovo da se onda provodi,
kaže Klemen Boštjančić, ministar financija Republike Slovenije.
Predstavnici
europskih institucija, vlada i banaka složni su: trenutačna
geopolitička situacija Europi donosi brojne izazove, ali i mogućnosti,
no jedino ako se proces europske integracije odradi do kraja.